ESO - NEDJELJNE VIJESTI IZ ASTRONOMIJE

Europski južni opservatorij ili ESO (engl. European Southern Observatory) je izvrstan primjer međunarodne saradnje koja je tokom proteklih 50 godina dovela do niza velikih znanstvenih otkrića u području moderne astronomije i astrofizike. Iako mnogima nepoznata kao takva, ESO je po službenim statistikama najproduktivniji astronomski opservatorij u svijetu, s oko 700 znanstvenih radova objavljenih godišnje.

ESO je osnovan 1962. i trenutno broji 15 zemalja članica; vodi tri astronomski veoma bitna područja u Atacama pustinji u Čileu: La Silla, Paranal i Chajnantor, na kojima se nalazi veliki broj teleskopa. Sva tri područja su izuzetno pogodna za astronomska osmatranja i što se tiče astronoma, imaju četiri veoma bitna svojstva: najveći broj vedrih dana u godini, niska vlažnost zraka, velika nadmorska visina i potpuni mrak.

Osim što u svojoj znanstvenoj ponudi ima najveći i najmoderniji optički teleskop danas, Vrlo veliki teleskop ili VLT, ESO trenutno radi na konstrukciji i ostvarenju nekih od najambicioznijih astronomskih projekata u svijetu: Europski ekstremno veliki teleskop ili E-ELT (engl. European Extremely Large Telescope) i radio teleskopi ALMA (engl. The Atacama Large Millimetar/submillimetar Array). Kada se završi 2018., E-ELT će biti najveći optički teleskop na svijetu (objektiv promjera 40 m), nekoliko puta većeg primarnog ogledala od trenutno najvećeg teleskopa, a ALMA će slati i do deset puta oštrije slike, u području radio i infracrvene astronomije.

Uprava ESO-a se nalazi u Garching bei Münchenu, u Njemačkoj. Međutim, s obzirom na to da se svi teleskopi nalaze na južnoj Zemljinoj polutki i da su namenjeni za promatranje južnog neba, organizacija nosi naziv Europski južni opservatorij.